U izdanju zagrebačkog HKD Napredak, gospićki glazbenik i književnik Danko Ivšinović (rođen 1957. u Mrkonjić Gradu) objavio je šestu knjigu opet preplavljenu humorističkim ozračjem. I u prethodnim zbirkama aforizama bilo je epigrama, ali u ovoj novoj naslovljenoj Poezija u C-duru autor se predstavlja lirskim pjesmama duljim od prepoznatljivih mu epigramskim četverostisima. Među sedamdesetak objavljenih pjesama najstarija je nastala 1983., a većina u proteklih nekoliko godina. Nekoliko je pjesama s ratnom i izbjegličkom temom u logičnom ogorčenom tonu pa bi mogle biti u tugaljivom ciklusu u C-molu. Autor nije oprostio srbočetnicima koji su ga protjerali s rodnog ognjišta pa im u stihovima odgovara: (...) I na kraju moram reći / pa kom' paše, kom' ne paše. / Zbog tebe i zbog Lijepe naše / iz korijena me iščupaše / a u duši napraviše krater / pas im ... milu mater. (Herceg Bosno)
U ostalim pjesmama autor u pretežitom durskom, vedrom ozračju pjeva o djeci, obitelji, prosvjeti, ljubavi (više ih je nagrađeno), proljeću, hrvatskoj povijesti, zbilji, opisujući na osebujan i duhovit način autobiografske zgodne nezgode i nezgodne zgode, gotovo uvijek s humorističkom i satiričnom poentom. Kao glazbenik, nije mogao ne parodirati nekoliko Oliverovih hitova, a pjevajući o ženama i ljubavi, zna dokoraknuti i do granica lascivnosti i sladostrašća. Po mnogočemu ovo je doista rijetka i iznimna knjiga u suvremenoj hrvatskoj poeziji. U sudaru svetoga i profanoga, gotovo sve pjesme kroče po humornoj granici, a (dobrog) humora je tako malo u našim životima pa tako i u književnosti. Ovo je zbirka koja ima najviše, čak 46, fusnota u kojima autor objašnjava pojmove koje opjevava, pa knjiga može biti i svojevrsni mali udžbenik povijesti. I na koncu, ovo je pjesnički prvijenac s najviše pogovora u našoj književnosti, šestero njih potpisuje svoj pohvalni sud o njoj: Ante Lib Matić, Ivo Mijo Andrić, Đuro Vidmarović, Nikola Šimić Tonin, Jasminka Bralo-Mudrovčić i Valter Krajcar.
Prvo pa muško – zapisao je akademik Ante Matić Lib, koji ističe da pjesnika Danka Ivšinovića nije zanimalo ono što je prošlo u prošlost i kolektivnu memoriju, već ono što je sadašnje u prošlosti i prošlo u sadašnjosti, kao i ono što nije prošlo iz zaborava u javu, kao i ono što je od prošlosti minulo u sadašnjost i ostalo zauvijek zarobljeno i izgubljeno u budućnosti, kolektivnoj memoriji i nedokučivoj, tajnovitoj fantaziji. Nije sve što se dogodilo prošlo u prošlost i izgubilo se na putu kroz sadašnjost u budućnost. (...) Ima dirljivih mjesta u Ivšinovićevoj kronici hrvatske slave i jada, ljudske bijede i političkog beščašća, pa čovjeku zastaje dah čitajući vrsnog pjesnika iz Mrkonjić Grada, pak se zapita, videći zrele plodove pjesnikove duše, što je čekao do sada? Ovo su dozreli, krasni i kasni plodovi Ivšinovićeva duha i bogatog životnog iskustva. Nema kod Ivšinovića ništa iznenada, sve je odmjereno, dovedeno do savršenstva i sklada riječi, u stihu i riječi, duboko sadržajno, upitno do neodgovora, jasno do nejasnoće.
EVA
Od kada
je Eva
od Adama
primila jabuku
na dar,
promijenila se
i ona stvar.
Eva je navukla gaće
i otada ona
odlučuje kad će.
ISKRENO
Volio sam u životu
samo jednom
jednu,
ali ruku
na srce,
najviše
sam volio
jednu
po jednu.
DANKO IVŠINOVIĆ
 |
 |
Zagrebački književnik Ivo Mijo Andrić, rođen 1948. u Ćanićima kod Tuzle, u proteklih je pola stoljeća objavio sedamdeset knjiga pjesama, proze, drama, kritika i eseja, a ove godine već mu se pojavilo pet novih naslova u izdanju Udruge hrvatskih aforista i humorista, a sve su prethodno objavljene i na portalu digitalne-knjige.com, s kojega su preuzete više tisuća puta.
U protekle dvije godine Andrić je priredio zajedničke zbornike hrvatskih te bosanskohercegovačkih, crnogorskih i slovenskih aforista pa je taj proces gradnje književnih mostova među nacijama nastavio zbornikom Bljesci bistrog uma u kojemu je zastupljeno ukupno 88 najboljih suvremenih hrvatskih i slovačkih aforista, od kojih, nažalost, petnaestak više nisu među živima. Pogovore zborniku napisali su Aleksandar Čotrić, Martin Pebudila i Milan Kupecky, koji nakon gašenja slavnoga slovačkog humorističkog lista 'Rohač' 1989. nastavlja objavljivati digitalni časopis 'Humorikon'. Knjigu su karikaturama popratila po dva hrvatska i slovačka autora - Nađan Dumanić, Emil Strniša, Lubomir Kotrha i Vladimir Pavlik, a naslovnicu je izradio Ivan Grahovec. Najstariji zastupljeni aforist je Ante Dukić (1867. – 1952.), a najmlađi Dražen Jergović (1980.).
Vedre note vode do slobode zbornik je hrvatskih i ukrajinskih aforista u kojemu je abecednim redom sa po dvadesetak aforizama predstavljeno ukupno 118 autora. U pogovoru prije dvije godine preminulog publicista Mihala Ramača ističe se da su humor i satira u temeljima nove ukrajinske književnosti, od parodijske poeme Enejida Ivama Kotljarevskog (1798.), preko groteski Mikala (Nikolaja) Čehova i satira Tarasa Ševčenka do suvremenika, koji su osobit doprinos procvatu ukrajinske aforistike dali nakon osamostaljenja Ukrajine 1991. Do tada je u Sovjetskom savezu važio popularni aforizam: 'Što je sloboda govora? To je svijest o potrebi da se šuti.' Knjiga je popraćena karikaturama koje su nacrtali Nađan Dumanić, Emil Strniša, Oleg Gutsol i Konstantin Kazanchev. Mislim pjevam i pišem suautorska je knjiga dvojice kolega satiričara - Ive Mije Andrića i bugarskog antologičara Valentina Dimitrova. U ovoj bogatoj i nesvakidašnjoj knjizi u dva dijela uvršteni su većinom dosad neobjavljeni radovi obojice autora: Ivini aforizmi i satirične ode te Valentinovi aforizmi, minijature, zakonitosti i satirični rječnik.
Pišem da ne pamtim zbirka je četrdeset osvrta i književnih prikaza knjiga svih žanrova koje je Andrić zadnjih godina recenzirao ili predstavio na više portala o svojim kolegama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Među predstavljenim knjigama je i desetak humorističnih, a tu su i dva predgovora svojim međunarodnim zbornicima aforizama. Knjigu kritika autor je sabrao pod svojim aforističkim motom: "Sve što čovjek ne zapiše na vrijeme, vrijeme će izbrisati."
Pjesme za glazbu naslovljena je zbirka pjesma koje su uglazbljivane od početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je autor živio u Sarajevu, i izvođene su na festivalu narodne muzike na Ilidži, festivalu mladih u Subotici i dječjem festivalu u Zagrebu. Skladatelji su Mijat Božović, Šemsudin Atlić i Dorđe Novković, a kasnije je nekoliko tekstova uglazbljeno za emisiju sarajevske televizije 'Na ti' koju je uređivao i vodio poznati pjesnik Duško Trifunović. U pet ciklusa tiskano je stotinjak pjesama, među kojima je većina u rimi pa tek čekaju svoje uglazbljivanje – poručio je u predgovoru Ivo Mijo Andrić, sretan što su knjigom došle do čitatelja koji vole lijepu i osjećajnu misao i riječ, a radost čitanja piscu je najveća nagrada za uloženi trud.
Ove godine Andrić najavljuje objavljivanje još nekoliko naslova u digitalnom i tiskanom izdanju: Sarajevske godine (ratni dnevnik), Južne priče te zbornike hrvatskih s poljskim i češkim aforistima.
Čak sedamnaestero Hrvata našlo se u međunarodnoj antologiji aforizama autora iz šest bivših jugoslavenskih država pod nazivom 'Balkanizmi'.
Opsežnu antologiju na tristotinjak stranica i zastupljenih 137 autora iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Slovenije je priredio i na bugarskom jeziku objavio nagrađivani bugarski književnik, antologičar, urednik, esejist i satiričar Valentin Dimitrov iz Varne.
U ovu bogatu knjigu satiričnih mudrosti uvršteni su sa po dvadeset najboljih radova hrvatski aforisti: Abdurahman Halilović, Aldo Matelić, Boris Nazansky, Danica Majnarić, Danko Ivšinović, Darko Žigrović, Drago Bosnić, Dražen Jergović, Živko Prodanović, Zlatko Garvanović, Zlatko Tomić, Ivo Mijo Andrić, Josip Balaško, Mladen Vuković, pok. Robert Marić, pok. Tomislav Supek i Jandre Drmić. Svi zastupljeni autori su (bili) članovi Udruge hrvatskih aforista i humorista (UHAH), koji su uvrštavani u godišnje zbornike aforizama udruge od 2018. godine na ovamo.
 |
U subotu, 19. srpnja 2025. je u Malom (čitaj: velikom) Mihaljevcu u srcu Međimurja održan deseti jubilarni festival 'Dani humora' pod vodstvom svjetski poznatog karikaturista Damira Novaka. Glavne zvijezde večeri s izložbom svojih najboljih i nagrađivanih crtačkih radova bili su Nikola Listeš i Marko Ivić, uz Damira najpoznatiji hrvatski karikaturisti inozemne reputacije. Uz bogat kazališno-glazbeni program (dva komična igrokaza lokalnih glumačkih družina KUU 'Lipa' i KUD 'Mura' te ženske vokalne skupine KUU Zasadbreg) vedar ugođaj su dodatno uveličali domaćini iz uredništva humorističkog lista "Zlatna Smoliga" te gosti satiričari Ivan Grahovec i Dražen Jergović. Sučelili smo se pitanjima na temu: smolige, zlatne smolige, demokracije, erotike i politike. Pobjedničku lentu 'Mistera smolige' ponio je najiskusniji među nama četvoricom s najzabavnijim odgovorima kolega Ivan. Stručno povjerenstvo su činili gosti karikaturisti i jedna od domaćica priredbe.
Predstavljena je knjižica najboljih karikatura sa svih deset dosad održanih festivala kao i peti po redu godišnji humorističko-satirički list u kojem su zastupljeni brojni hrvatski i inozemni karikaturisti te pokoji humorist i aforist: Đuro Bel, Nađan Dumanić, Ivan Grahovec, Dražen Jergović...
Na kraju večeri uslijedio je raskošan catering s brojnim ukusnim delicijama, dok su nas sa stolova cijelu večer mamile domaće slastice i pića po izboru. Nitko od zabavljača se kući nije vratio bez prigodnog dara ljubaznih domorodaca.
Izvrsna organizacija, topli i srdačni domaćini, bogat program, aktivna publika... sve pohvale Damiru Novaku i složnoj zabavnoj ekipi! Biti u ugodnoj atmosferi u društvu svjetski poznatih umjetnika je iznimna čast. Hvala na pozivu. Možda se vidimo i dogodine u još većem broju...
 |
 |
U Zvorniku je od 11-13. 6. 2025. održan 8. Festival humora i satire „Kriva Drina“. Tokom festivala promovirane su knjige humora Vanje Bulića „Rupe u glavi“ i „Muškarac u izvjesnim godinama“ te zbirka aforizama Dragutina Minića Karla „Nacionalistička geografija“ i Panorama suvremenog aforizma u Evropi „Bauk aforizma kruži Evropom“ priređivača Aleksandra Čotrića iz Beograda. Među 142 autora iz 38 evropskih država u Panorami je zastupljeno i devet aforista iz Hrvatske.
U završnoj večeri festivala nastupilo je deset aforista i aforističarki. Bosnu i Hercegovinu predstavljali su: Alija Hodžić iz Zenice, Živko Đuza iz Mrkonjić Grada i Milad Obrenović iz Rogatice; Crnu Goru: Milutin Bojat iz Kotora; Hrvatsku: Ivo Mijo Andrić; Kosovo: Jovan Zafirović iz Kosovske Kamenice; Sjevernu Makedoniju: Lenče Stoimenova iz Kočana i Srbiju: Slobodan Simić iz Beograda, Goran Ivanković Gorki iz Ljiga i Ninus Nestorović iz Novog Sada. Svaki učesnik pročitao je po dvadeset izabranih aforizama koji su vrednovani od strane publike i učesnika festivala. Publika je s najviše glasova ocijenila nastup Lenče Stoimenove kojoj je dodijeljeno priznanje „Zlatna vijuga“, dok su učesnici koji su nastupili na festivalu između sebe priznanje „Zlatna vijuga“ dodijelili Aliji Hodžiću iz Zenice.
Na kraju festivala svoje aforizme čitali su i aforisti iz Zvornika: Stanislav Tomić, organizator festivala te Dejan Spasojević i Mihajlo Zekić.
 |
 |
