Posljednjih mjeseci aktivniji članovi Udruge hrvatskih aforista i humorista dali su nekoliko intervjua, odnosno razgovarali su s urednicima brojnih portala promičući hrvatski humor, satiru i aforistiku.
S moderatorom satirične Facebook stranice "Sve po spisku d.o.o.", Milanom Kuridžom, razgovarao je proslavljeni satiričar, autor prikaza knjiga i antologičar Ivo Mijo Andrić. Tekst je u nastavku...
INTERVJU SA IVOM MIJOM ANDRIĆEM
"Razgovaramo sa veteranom i bardom aforističke i satirične balkanske, bosanskohercegovačke i hrvatske scene. Ivo Mijo Andrić, aforističar, epigramist, satiričar, teoretičar i antologičar aforizma i satire, jedan od najaktivnijih balkanskih satiričara, pisac autorskih knjiga i urednik brojnih evropskih satiričnih zbornika. Rođeni Tuzlak i nekadašnji Sarajlija od 2004. godine živi i stvara u Zagrebu.
• Jeste li prebrojali autorske knjige i zbornike satire koje ste do danas napisali i objavili?
- Prebrojao sam ih i utvrdio da sam do sada objavio dvadesetdvije (22) zbirke misli, aforizama i epigrama, dvije knjige prikaza zbirki aforizama drugih autora o kojima sam pisao i jednu zbirku satiričnih pjesama. Pored toga, priredio sam osam međunarodnih zbornika naroda slavenskog govornog područja, a u pripremi su još dva zbornika. Među prvim objavljenim zbornicima je Abecedarij bosanskohercegovačkih i hrvatskih aforista koji je ugledao svijet pod naslovom Riječi i djela. Zbornik je objavljen na portalu Digitalne knjige odakle se može, kao i četrdesetak drugih mojih knjiga, besplatno preuzeti na čitanje i u izdanju HKD Napredak Kreševo i UHAH.
To je ono što se odnosi na aforizme, epigrame, humor i satiru.
• Kome satira može pomoći, društvu, autoru ili nekom trećem?
- Najviše može pomoći običnom čitaču da se razvedri, nasmije i skine turoban i zabrinut izgled lica. Mogao bi pomoći i političarima, vlastodršcima, kao i tajkunima- eksploatatorima radnika da se zapitaju rade li dobro i pošteno te da promijene svoj dosadašnji odnos prema običnim ljudima koji im daju glasove i koji za njih svakodnevno rade za male plaće nedovoljne za pristojan život. Autor od toga ima najmanje koristi. Čak štoviše, pisanje satiričnih aforizama nekima od njih odmoglo je u ostvarivanju elementarnih ljudskih prava.
• Poznatiji balkanski satirični časopisi su se zvali; stršljen, jež, komarac, kopriva itd. Da li se od uboda ili žarenja ovih časopisa neko počešao?
- Malo je kome to naštetilo koliko samim autorima. I sam sam to osjetio kad sam, nakon odlaska iz BiH bezuspješno pokušavao dobiti posao u struci ili potporu za objavljivanje knjiga. Osjetili su to i drugi aforisti i satiričari u manjoj ili većoj mjeri.
Ne vole političari i nosioci vlasti kad se neko šali na njihov račun i kad im ukazuje na pogreške u radu. Neki od njih možda su se i počešali nakon upućene kritike, ali ne po glavi, već na nekom drugom mjestu.
• Učesnik ste brojnih balkanskih satiričnih događaja i kreator velikog boja satiričnih štiva. Da li je tačno zapažanje nekih analitičara, da je satira bolja tamo gdje je društvo lošije?
- Apsolutno je to tako. Gdje je sve dobro tu se nema čemu narugati, niti postoje razlozi za opravdanu društvenu kritiku. Kod nas je takvo stanje u društvu da se o njemu mogu pisati humoristički i satirični romani, drame i sve vrste štiva koja ismijavaju aktuelnu političku i društvenu scenu. Stanje u našim državama hvale samo vlastodršci, pokušavajući tako opravdati sve ono što rade, uključujući i pogreške koje nas skupo koštaju. Većina današnjih političara djeluju po principu: 'što gore u društvu i svijetu – to njima bolje'. Bilo je takvih umova u povijesti i oni su uglavnom posijali sve dosadašnje i današnje sukobe i ratove. A tako će, nažalost, biti i sutra, jer u politiku uglavnom ulaze samožive i narcisoidne osobe, interesedžije i ljudi loših namjera.
• Aktivno udruženje satiričara „UHAH“ iz Hrvatske i dva hrvatska satirična časopisa su iznjedrila mnogo dobrih satiričnih stranica i mnogo kvalitetnih satiričara. Kako izgleda satirična stvarnost iz vaše perspektive, koje satiričare možete istaći?
- Od kad smo 2017. godine osnovali Udrugu hrvatskih aforista i humorista (UHAH), aforistička, humoristička i satirična scena u Hrvatskoj naglo je oživjela. Broj onih koji pišu je udvostručen, a broj čitalaca je višestruko veći. Za nepunih deset godina objavili smo dvadesetak zbornika i antologija i više stotina zbirki humora i aforizama. Nažalost, sve te knjige uglavnom finansiramo vlastitim sredstvima, uz malu pomoć donatora i skoro nikakvu državnog ministarstva kulture i većine gradskih ureda za kulturu. Državna je to i društvena sramota ali tu, barem za sada, nema pomoći. Nadam se da će doći vrijeme kad će država i njezine institucije i obrazovne ustanove početi cijeniti aforističko i satirično stvaralaštvo kao i sve druge vrste književnog stvaralaštva. Ima dosta dobrih satiričara, ali iz kolegijalnih razloga, ne bih nikoga izdvajao.
• Šta mislite o ostalom dijelu balkanske satirične pozornice?
- U posljednje vrijeme balkanska satirična scena jedna je od najaktivnijih u Evropi i svijetu. Društvene promjene, povratak kapitalizma i rušenje socijalizma, kao i užasni ratovi koji su vođeni na našim prostorima, uz tehnički napredak, pokrenuli su mnoge umne ljude na dublja razmišljanja o svemu što se kod nas i oko nas događalo i događa, i na zapisivanje svojih misli i zapažanja. Iz toga su se izrodile mnoge nove knjige, almanasi, zbornici i antologije aforizama, epigrama i drugih satiričnih misli i izreke na razne životne teme i dileme te sve prisutnije negativne društvene pojave i teško rješive probleme. Balkanci su vedri i veseli ljudi i uvijek su se znali šaliti na svoj način i na svoj i na tuđi račun. Mnogima iz vrhova vlasti to danas smeta, ali to nije naš već njihov mentalni problem.
• Sada nam kažite nešto o vašim aktivnostima i planovima?
- Od kad znam za sebe, uvijek sam imao više planova nego vremena za njihovo ostvarivanje. Ali upornim radom uspijevao sam dosta toga uraditi, tako da sam u pedesetak godina rada i stvaralaštva objavio više od sedamdeset knjiga poezije, priča, romana, drama, eseja, književnih prikaza, aforizama i epigrama. Napisao sam i objavio i nekoliko stručnih knjiga iz oblasti zaštite radnih i ljudskih prava te dvije monografije. Svake godine napišem i objavim po dvije do tri nove knjige, tako da ću se toga plana držati i u ovoj kao i u narednim godinama dok me život i zdravlje budu služili.
• Imate li još neku poruku za pratioce i za urednika ove stranice, koja bilježi 200.000 mjesečnih pregleda?
- Moja poruka je da što više čitaju dobre i poučne knjige i da ponešto i sami zapišu i stave na uvid javnosti. Čitanje vrijednih djela je od nas izgradilo ljude i osposobilo nas za život i za sve izazove koji se pred nas postavljaju. Pisanje je nadogradnja čitanju i potvrda da su ta dva posla sastavni dijelovi ljudskog intelekta.
Uredniku i stranici „Sve po spisku“ svaka čast na poslu koga odrađuju u korist aforista, humorista, karikaturista i satiričara, a posebno čitalaca koji prate i čitaju ove stranice. Samo naprijed i bez osvrtanja na one kojima se to ne sviđa. To je njihov, a ne naš i društveni problem.
Ivo, do objave vašeg sledećeg rada na ovoj stranici, ostajte mi u dobrom zdravlju!"
S glavnim urednikom svjetskog biltena iz Kube i Čilea "Humor Sapiens", Pepeom Pelayom, razgovarao je svestrani humorist, pjesnik i glavni urednik e-časopisa "Apolon" Ivan Grahovec. Intervju možete (ako znadete engleski i/ili španjolski jezik) čitati na poveznici... https://humorsapiens.com/dialocos-con-humoristas/entrevista-a-ivan-grahovec
Aktualni predsjednik UHAH-a, aforist i pjesnik te priređivač zbornika, Mladen Vuković, dao je intervju za "Imotski Radio", a u cijelosti ga poslušati možete ovdje... https://radioimotski.hr/mladen-vukovic-govori-o-svom-dugogodisnjem-radu-u-novinarstvu-i-izdavastvu/
O svom humorističnom djelovanju, uređivanju dugovječnog humoristično-satiričkog časopisa "Potepuh" i priređivanju hrvatske antologije humora za portal "Zagorje.com" razgovarao je Dragutin Lončar, počasni predsjednik UHAH-a. Čitav razgovor pročitajte ovdje... https://www.zagorje.com/clanak/vijesti/zagorski-novinar-i-publicist-dragutin-loncar-u-novoj-knjizi-otkriva-zasto-je-humor-bio-i-o
Dopredsjednik UHAH-a, nagrađivani satiričar, humorist, aforist, književnik i urednik nekoliko humoristično-satiričkih kolumni u hrvatskim medijima, Dražen Jergović, dao je intervju za portale "AdriaPress.hr" odnosno "Zagreb.info" koje uređuje Petar Kolovrat, a u cijelosti ga možete pročitati ovdje... https://adriapress.hr/clanak/drazen-jergovic-humor-i-satira-danas-su-na-margini-ali-potreba-za-njima-nikada-nije-bila-veca
Prvog dana srpnja je u dvorani Matice hrvatske Čakovec predstavljena nova knjiga kajforizama Đuro Bela pod nazivom "Bolše (malo) zutra". Knjigu su predstavili recenzenti Ivan Mikuljan i dr. Petar Feletar, te predsjednik ogranka MH u Čakovcu Zoran Turk. Nazočni su mogli dobiti besplatan primjerak ove vrijedne knjige kojom autor na satirički način bilježi hrvatsku stvarnost. Glazbenu potporu pružili su Julija Jančec i Nikola Milosavljević. (Napomena: fotografije preuzete sa stranica MH Čakovec)
 |
 |
 |
Njemačka je književnost dala nekoliko klasika svjetskog aforizma, od utemeljitelja nacionalne aforistike Georga Christopha Lichtenberga (1742. - 1799.), preko filozofa Arthura Shopenhauera (1788. - 1860.) i Friedricha Nietzcshea (1844. - 1900.) do suvremenika. I u Austriji su brojni značajni pisci pisali aforizme na njemačkom jeziku, a njihove su knjige objavljene i u nas. To su dva vršnjaka - Karl Kraus (1874. - 1936.) s knjigama "Izreke i protuslovlja" (objavljena 2001.) i "Pro domo et mundo" (2006.) u prijevodu Seada Muhamedagića, te Hugo von Hofmannsthal (1874. - 1929) sa zbirkom "Knjiga prijateljâ" (2021.) u prijevodu Ines Meštrović, zatim Franz Kafka (1883. - 1924.) s knjigom "Crne misli" (2009.) u prijevodu Zlatka Crnkovića, a tu je i nobelovac Elias Canetti (1905. - 1994.) sa zbirkom "Srce koje kuća na daljinu" (1982.) u prijevodu Andrije Grosbergera.
Od suvremenih njemačkih aforista prvi je hrvatskom čitateljstvu predstavljen slavist Wolfgang Eschker (1941.) čiju knjigu "Otrov i protuotrov" (1985.) prevodi Savica Toma.
Nedavno je u izdanju DHK HB u Mostaru objavljena i knjiga također njegova vršnjaka Wilfrieda Schindlera (1941.), koji je objavio osam zbirki aforizama, a proslavio se knjigama o epigramima rimskog pisca Marcijala. U knjizi "U vrtu riječi" (2026.) u prijevodu Mare Cice Šakotić, u devet ciklusa je tiskano oko 550 aforizama, a u završnom je poglavlju 56 misli o aforizmu, toj najkraćoj i najtežoj satiričnoj književnoj vrsti. Evo tri njegova aforizma o ženama:
„Nakon što sam se oženio ženom svojih snova, ona me proganja čak i u snovima.“
***
„Kad me žena uvrijedi, ne razgovara sa mnom dok joj se ne ispričam.“
***
„U braku se naučiš biti nesretan na zabavni način.“
I hrvatski aforisti su prevođeni na njemački jezik, knjiga "Pogledi na život i svijet" Ante Dukića (1867. - 1952.) tiskana je u Zagrebu 1942. godine. Na portalu Njemačkog aforističkog arhiva (dapha.de) nedavno je Jürgen Wilbert, predsjednik društva iz Hattingena, preveo izbor aforizama Mladena Vukovića i Dražena Jergovića. Most između hrvatske i njemačke aforistike valjalo bi nastaviti graditi na radost čitatelja.
Mladen Vuković
Hrvatski aforizam pruža svoje korijene i izvan domovine, gdje danas živi više Hrvata nego u Hrvatskoj. Odlazilo se u prekomorske zemlje u klasično iseljeništvo, dijelom i bježalo u emigraciju, ili na "privremeni" gastarbajterski rad u Njemačku i ostale europske zemlje. Ovaj kratki pregled izvandomovinske aforističke književnosti počinjemo s tri države na početku abecede.
U dalekoj Argentini, u gradu Cordobi živio je Duško Ševerdija (1921. - 2010.), rodom iz šibenskog Zatona, koji je pisao i aforizme počevši u izbjegličkom logoru u Italiji 1945. Posthumno mu je tiskana zbirka misli Iz čuvstva i iskustva (Zagreb, 2016.).
Janko Kožul (1943. - 2020.), rodom iz Konjica (BiH), živio je u Melbourneu u Australiji gdje je u Hrvatskom vjesniku (Croatians Herald) svakog tjedna objavljivao aforizme. Jelena Šipec (1959.), rodom iz Osijeka, živi u Brisbaneu i objavila je knjigu aforizama Most iznad daljine. (Zagreb, 2022.).
Gradišćanski pjesnik Anton Leopold (1928. - 2021.) objavio je više knjiga u Austriji, a rukopis zbirke misli i citata Kapljica darova je nacionalnim knjižnicama u Beču, Frakanovi i Zagrebu.
Živeći u Njemačkoj, aforističke tragove ostavljaju dvojica autora. Vladimir Milak (1932. - 2018.), rodom iz Novog Virja kraj Koprivnice, među prvima u nas, nakon svjetskog uspjeha Lecove aforistike, objavljuje zbirku Zvuk čelika pod čekićem (Göttingen, 1968.), a slijedile su još dvije zbirke: Među nama rečeno (Göttingen, 1974.) i Škakljive misli (Zagreb, 1999.). Ivan Katić (1955.), rodom iz Studenaca kod Tuzle (BiH), živi u Lübecku i objavio je četiri zbirke aforizama, misli i domišljaja: Zidovi nam duše (Zagreb, 1999.), I zrno pijeska osjeća ocean (Zagreb, 2017.), Svijet je naša slika i jedina prilika (Zagreb, 2018.) i Uspori, sreća je na putu! (Zagreb, 2026.).
Među pedesetak objavljenih knjiga doktora psihologije, književnika, glazbenika fra Šimuna Site Ćorića (1949.), rođen u Paoči kod Čitluka (BiH), koji je služio u Hrvatskim katoličkim misijama na pet kontinenata, a najduže u Švicarskoj, je i zbirka kratkih priča i aforizama Tako (ni)je govorio Isus (Zagreb, 1987.). Njegov brat Valentin Ćorić (1956.) tijekom služenja zatvorske kazne u Haagu objavljivao je aforizme pod pseudonimom Veselko Pomet, koji su kasnije objavljeni u zbirkama Pomet u glavu (Zagreb, 2016.) i Aforizmi za hladne glave (Zagreb, 2020.). Tako se ponovila davna huda sudbina hrvatskog plemića Frana Krste Frankopana (1643. - 1671.), koji je tijekom jednogodišnjeg zatočeništva u Bečkim Novom Mjestu, prije smaknuća 1671., pisao i ustihovljene poslovice, a njegov rukopis Sentencije vsakojaške je pronađen tek dva stoljeća kasnije i prvi put objavljen 1915. godine!
Hrvatski aforizam piše se i u susjednim istočnim državama. U Bosni i Hercegovini djeluje desetak aforista (to je i njihova domovina pa nisu hrvatska dijaspora) i većina njih su i članovi Udruge hrvatskih aforista i humorista (UHAH). Izdvojimo dvojicu autora iz Srbije. Stjepan Volarić (1944.) živi u Surčinu kod Beograda, objavljuje aforizme u više listova te mu je tiskana zbirka Aforizmi (Surčin, 2023.). Dujo Runje (1951. - 2011.), rodom iz Cetinske krajine, živio je u Subotici i objavljivao aforizme - "dujizme" u tamošnjim listovima Žig i Hrvatska riječ.
U hrvatskim iseljeničkim listovima povremeno su objavljivani poneki mali ciklusi mudroslovica i misli, ali njihovi autori svoje radove nisu oknjižili te im se gubi trag i do njihovih biografskih podataka (i rukopisa?) tek treba doprijeti.
Mladen Vuković
* * *
"Ki na brzom obogati, mora dušu zakopati."
Fran Krsto Frankopan
"Djecu rađa strast – siromahe vlast."
Duško Ševerdija
"Pjesme mi kot dnevnik, mali stihi, katkad kot orihi, drugda meke hruške, odziv snage muške, svitli sjaj kot prozor."
Anton Leopold
"Narodu uvijek pripada budućnost, a vlasti sadašnjost."
Vladimir Milak
"Najviše je cjepidlaka među ljudima bez kose."
Janko Kožul
"Buretu punom vina tijesno je u vlastitom obruču, a onom što ga prazni u vlastitoj koži."
Stjepan Volarić
"Osuđen je do kraja života. Ali nije rečeno čijeg."
Šimun Šito Ćorić
"U nas odgovorni postavljaju pitanja."
Dujo Runje
"Bog nije toliko zainteresiran za naš život koliko za našu smrt."
Ivan Katić
"Nije lako biti političar u RH. Ali se isplati."
Valentin Ćorić
"Kako god puzio, ipak napreduješ."
Jelena Šipec
U subotu, 6. lipnja 2026., na večeri satire i humora organiziranoj povodom obilježavanja Dana Općine Ferdinandovac, predstavljena je treća po redu autorska knjiga kolege, suradnika e-magazina „Uh!Aha“ i člana UHAH-a Slavka Kenđelića. Radi se o vrhunski opremljenoj zbirci aforizama, epigrama i satiričnih pjesama pod naslovom „Duhovna litijaza“. „Kamenci“ na duši na koje se u knjizi žali autor muče sve nas još od pretvorbe i privatizacije. Nadajmo se da njihovo „žuljanje“ i grebanje neće prouzročiti tjelesnu bol pa ćemo posegnuti za vedrošaljivom okrjepom koju nam je Slavko servirao na čak 150 stranica. Od dojmljive naslovnice i korica, preko satiričnih misli i ironičnih pjesama pa sve do pogovora Dražena Jergovića, knjiga je vrhunsko satirično ostvarenje. U njoj možete pročitati tisuću aforizama poredanih abecedno, čak dvije stotine epigrama i petnaest pjesama. Zbirku su uz recenzenta Dražena Jergovića predstavili uvaženi profesor Franjo Horvat i autor. Sve nas je na početku manifestacije uvodnim riječima dobrodošlice pozdravio načelnik općine Vjekoslav Maletić. Kasnije je bilo riječi o Slavkovom neiscrpnom radu na području humora i satire, talentu za bilježenje podravske i hrvatske svakodnevice kao i o radu naše udruge. Događanje su svojim recitatorskim nastupom uveličale domaća školarka Elizabeta Turbelija simpatičnim igrokazom o dogodovštinama svog djeda i naša članica iz Stubičkih Toplica Marija Miklaušić, rodom Ferdinanovčanka, s dvije vedre pjesme na kajkavskom narječju. Na kraju nas je domaćin počastio s raznovrsnim domaćim slasticama i pićem, a knjiga se mogla kupiti uz promotivnu cijenu od 10 EUR-a. Vrlo ugodno druženje uz gostoljubive domaćine za sve generacije na sjeveroistoku Hrvatske, a srdačne zahvale autoru i obitelji na pozivu i prijamu!
Draženovu recenziju knjige objavljene u autorovoj i nakladi Udruge hrvatskih aforista i humorista možete pročitati na stranici portala za književnost i kulturu "Metafora.hr" ovdje: https://www.metafora.hr/recenzija-knjige-aforizama-epigrama-i-satiricnih-pjesama-slavka-kendelica-duhovna-litijaza/
 |
 |
 |
 |
 |
 |
